Prema rezultatima publikacije „Kvalitet vazduha u Republici Srbiji 2019. godine“ Agencije za zaštitu životne sredine, vazduh u Kragujevcu poslednjih pet godina je prekomerno zagađen, pre svega usled povećane koncentracije RM10 i PM2,5. Problem zagađenja životne sredine uzrokovan sagorevanjem uglja u toplani „Energetika“ prepoznat je više decenija unazad. Stručnjaci iz EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj), pri izradi studije opravdanosti projekta, posebno su razmatrali potrebu za smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao posledicu klimatskih promena sa kojima će se Srbija suočiti u narednom periodu. Evropski parlament je 2017. godine usvojio predlog da se do 2030. godine energetska efikasnost poveća za 35% u Evropskoj Uniji (EU). Srbija će na putu ka EU morati da stremi propisanim standardima.
Institut za javno zdravlje u Kragujevcu prati kvalitet vazduha na području Šumadijskog upravnog okruga od 1975. godine i to oblasti:
- Sistematsko praćenje imisije osnovnih i specifičnih zagađujućih materija poreklom iz stacionarnih izvora – sprovodi se svakodnevno, tako što se na pet mernih mesta određuje koncentracija SO2, čađi i azotovih oksida, a na 12 mernih mesta količina ukupnih taložnih materija, od toga na četiri merna mesta određuje se prisustvo teških metala (olovo, kadmijum i cink).
- Kontrolu kvaliteta vazduha poreklom od izduvnih gasova motornih vozila – podrazumeva određivanje koncentracije čađi, azotnih oksida, olova, formaldehida i benzena, na četiri merna mesta svakog meseca u trajanju od sedam dana.
„Pravilnikom o graničnim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka“ definisana je prosečna godišnja vrednost za ukupne taložne materije, 200 mg/m2/dan u naseljenim mestima. Prema ovom pravilniku, Grad Kragujevac spada u najzagađenije gradove u Srbiji. Merenja Institut za javno zdravlje Kragujevac pokazuju da u zimskim mesecima količina ukupnih taložnih materija, čađi i ugljen-dioksida prelazi propisane granične vrednosti imisije.
Izvršeno je ispitivanje uticaja aerozagađenja na dečje zdravlje. Loše zdravlje u detinjstvu može imati za posledicu loše zdravlje u kasnijem životu, sa posledičnim zdravstvenim, ekonomskim i socijalnim reperkusijama na društvo u celini. Uticaj aerozagađenja uzrokovanog korišćenjem uglja i mazuta za proizvodnju toplotne energije u centralnoj toplani „Energetika d.o.o.“ u Kragujevcu na pogoršanje zdravlja kod dece, jedan je od najvećih izazova javnog zdravlja na teritoriji Grada.
Cilj projekta bio je sagledavanje uticaja aerozagađenja na pogoršanje astme i hroničnog bronhitisa kod dece osnovnoškolskog uzrasta kroz analizu učestalosti poseta pedijatrima u Domu zdravlja Kragujevac, u periodu 01. jul 2021. godine do 31. juna 2022. godine, po mesecima i ambulantama. Kada je reč o uzorku i metodi, iz Zdravstvenog informacionog sistema Doma zdravlja Kragujevac izdvojena su deca uzrasta 7-15 godina koja su imala astmu ili opstruktivni bronhitis (dijagnoze J40*, J44* i J45* po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti), i koja su u periodu 01. jul 2021. godine do 31. juna 2022. godine posetili pedijatre u Domu zdravlje Kragujevac, po mesecima i ambulantama. Služba za zdravstvenu zaštitu dece organizovana je u četiri ambulante Centar, Aerodrum, Stanovo i Bresnica. Međutim, usled pandemije jedino su Centralni školski dispanzer i ambulanta u Stanovu radile sve vreme, pa je poređenje izvršeno između ove dve ambulante.
U Domu zdravlja Kragujevac u periodu od 1. jul 2021. godine do 31. juna 2022. godine pregledano je ukupno 2097 dece koja imaju astmu i hronični opstruktivni bronhitis i realizovano 2564 poseta. Uočava se manja razlika u broju pacijenata po mesecima. Najveći broj pacijenata zabeležen je u decembru, aprilu i junu mesecu. Najveći broj poseta pedijatru realizovan je u martu.
Uočava se manja razlika u broju pacijenata po ambulantama i mesecima. U Centralnom školskom dispanzeru od ukupnog broja pacijenata najveći broj zabeležen je u novembru (146 lica; 10,9%), decembru (145 lica; 10,8%) i martu mesecu (134 lica; 10%). Najmanji broj pacijenata bio je u julu (83 lica; 6,2%) i avgustu mesecu (69 lica; 5,1%). U Ambulanti Stanovo najveći broj pacijenata bio je u martu (65 lica; 13,3%), maju (47 lica; 9,6%) i junu mesecu (46 lica; 9,4%). Najmanji broj pacijenata zabeležen je u novembru mesecu (28 lica; 5,7%).
U analiziranom periodu zabeležene su varijacije u koncentraciji zagađujućih materija u ambijentalnom vazduhu. Nivo zagađenja različit je u različitim mesecima i na različitim mernim mestima. Koncentracije SO2 i NO2 gotovo da nisu prelazile propisane vrednosti. Međutim, najveći broj dana u grejnoj sezoni koncentracije čađi prelazile su propisane vrednosti. Najveće koncentracije čađi izmerene su kod Medicinske škole i na Maloj vagi u zimskim mesecima. Istovremeno i koncentracije suspendovanih RM10 čestica u zimskim mesecima prelazile su dozvoljene vrednosti.
Kada je reč o vangrejnoj sezoni, u julu i avgustu mesecu broj poseta lekaru bio je najmanji, a u vazduhu nisu zabeležena značajna odstupanja vrednosti zagađujućih materija. U septembru lagano raste broj pregleda dece, iako se ne registruje značajnije zagađenje vazduha. Ovo bi možda moglo da se poveže sa vremenom cvetanja ambrozije, koje počinje krajem avgusta i u septembru, stoga, iako nema značajnog zagađenja vazduha, uočava se porast broja pregleda kod pedijatra.
U grejnoj sezoni, u oktobru i novembru mesecu beleži se veće zagađenje vazduha, pre svega na Maloj vagi i kod Medicinske škole i porast broja pregleda u Centralnom školskom dispanzeru. U decembru mesecu registrovano je povećanje nivo čađi na svim mernim mestima, naročito na Maloj vagi i kod Medicinske škole, kao i veliki porast broja poseta i pregleda dece u obe ambulante. U januaru i februaru mesecu broj dana u kojima je koncentracija čađi preko dozvoljene vrednosti se smanjuje. Istovremeno i broj pregleda je smanjen. U martu su, pored povišenih vrednosti čađi, prisutne povećane koncentracije suspendovanih RM10 čestica na oba merna mesta, a broj poseta i pregleda pedijatara u Domu zdravlja se povećava.
Od aprila meseca (vangrejna sezona) nisu zabeležene prekomerne koncentracije zagađujućih materija u ambijentalnom vazduhu. Međutim, broj poseta lekaru dece sa astmom i hroničnim bronhitisom nije značajno opao usled intenzivnog bujanja vegetacije.
Analiza učestalosti poseta dece sa dijagnozom astme ili hroničnog bronhitisa pedijatru zahteva trostruki pristup. Prvi je aerozagađenje uzrokovano prisustvom povećane koncentracije zagađujućih materija, pre svega usled sagorevanja uglja u toplani „Energetika d.o.o.“ Drugi je prisustvo inhalacionih alergogena koji potiču iz prirode. Treće je pandemija Covid-19 koja je uticala kako na organizaciju i rad Službi za zdravstvenu zaštitu dece, tako i na broj poseta pedijatru.